Priča o konobi

Prica_Naslov

Priča o konobi” autorski je projekt Mikija Bratanića koji kroz prizmu fenomena izvorne, tradicionalne, težačke konobe predstavlja naše običaje, tradiciju, baštinu i prepoznatljivosti, kojima smo izuzetno bogati. Njegov uporan rad rezultirao je objavljivanjem tri knjige s temom konobe: “Konoba”, “Priča o konobi” i “Priče iz konobe za djecu”, te statusom “Zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske” koje je Ministarstvo kulture RH dodijelilo njegovoj obiteljskoj konobi u Vrbanju na otoku Hvaru. Na tom projektu okupio je ugledne ljude iz mnogih područja koji su sa svojih stručnih aspekata dali potvrdu vrijednosti ove priče i inicijative. Tako su knjigama i projektu svoje pozitivne recenzije i riječi podrške uputili: akademik Nenad Cambj, Silvio Braica, Joško Ćaleta, akademik Tomislav Raukar, Rene Bakalović, Veljko Barbieri, Neven Ljubičić, Ivan Urlić, Radoslav Bužančić, Joško Belamarić, Joško Božanić, te akademik Jakša Fiamengo.

Autor je osmislio i posebnu multimedijalnu prezentaciju “Priča o konobi” koju je predstavio u mnogim gradovima diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu, od kojih posebno ističe gostovanje u Bostonu, New Yorku, San Franciscu, te ono kod našeg velikog vinara Miljenka Grgića na njegovom imanju u dolini Nape.

Prezentacija se sastoji od video sadržaja, zanimljivih fotografija i nekih ključnih autorovih poruka kao što su:

“Konoba je kolijevka Dalmacje”, “Konoba je rodilište klapske pjesme”, “Konoba je društvena mreža naših pradjedova”, “Konoba nije samo dalmatinska, hrvatska ili mediteranska, već svjetska univerzalna vrijednost”, “U konobi nestaju staleške podjele, u njoj su svi ljudi isti, a titule se dodjeljuju samo vinima”, “Kroz priču o konobi: KUŠAJ DALMACIJU, UPOZNAJ HRVATSKU, OSJETI MEDITERAN”…

Dijelom ove priče postala je i njegova pjesma “Konoba blues” koja govori o univerzalnim pozitivnim porukama težačkog života i njihovom značenju u ovim modernim vremenima.

Projekt “Priča o konobi” i istoimena prezentacija poziv su javnosti i institucijama za većim i aktivnijim angažmanom u očuvanju, promicanju i korištenju naših nacionalnih baštinskih resursa u gospodarske svrhe, posebno u turizmu, čime se može osigurati bolji i kvalitetniji život u Hrvatskoj. Podizanje svjesti svakog pojedinca o vrijednostima naših običaja, tradicije i baštine na kojima možemo izgrađivati našu prepoznatljivost preduvjet je tome.

 

Priča o konobiPriča o konobi VrbanjPriča o konobi New YorkPriča o konobi SplitPriča o konobi CalifoniaPriča o konobi za sve kontinentePriča o konobi - Iz knjige KonobaPriča o konobi - U konobi moga didaPriča o konobi - Konoba blues

Priča o konobi - Iz recenzijaPriča o konobi - Iz recenzijaPriča o konobi - Plavac Mali

Priča o konobi u Zagrebu Pozivnica

VIDEO PRILOZI

Video priloge pogledajte u nastavku

Youtube playlist KONOBA

Konoba

RJEŠENJE MINISTARSTVA KULTURE


Rješenjem Ministasrtva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 10.07. 2014. godine, Zbirka konobe Bratanić u Vrbanju utvrđena je kao kulturno dobro. Zbirka sadrži 87 katalogiziranih predmeta koji su sastavni dio Zbirke isprava tog kulturnog dobra. Konoba obitelji Bratanić dio je stambeno-gospodarskog sklopa u predjelu Krojevi dvori u naselju Vrbanj. Naziv Krojevi dvori potjeće iz naziva rodne kuće Matija Ivanića koja je također žaštićena kao kulturno dobro. Sklop je sačuvao odlike tradicijske arhitekture sela središnjeg dijela otoka Hvara, uz minimalne intervencije suvremenim materijalima. Sastoji se od stambeno-gospodarske kamene katnice s potkrovljem, uz koju je, širenjem obitelji Bratanić, dograđena kamena katnica. Sklop je ograđen visokim kamenim zidom što je karakteristika tradicijske arhitekture i organizacije prostora sela središnjeg diejla otoka. U prizemlju je konoba dok se kat koristio za stanovanje. Konoba je do danas sačuvala svoj izvorni izgled i namjenu. Prema Petru Skoku riječ konoba je dubrovačko-romanska posuđenica od mlet. caneva podrijetlom iz kasnolatinske riječi canaba u značenju baraka za živežne namirnice rimske vojske. U tradicijskoj dalmatinskoj kući konoba je mjesto gdje se proizvode i pohranjuju prvenstveno vina, ali i ostale namirnice, te mjesto u kojemu se čuvaju alati i oprema potrebna za osnovne gospodarske aktivnosti težaka. Konoba je redovito prizmeni dio tradicijske kuće i morala je barem dijelom biti ukopana pod zemljomi po mogućnosti otvorima sjeverno orijentirana, kako bi se osigurali optimalni uvjeti za čuvanje: prozračnost, uravnotežena temperatura i vlažnost. Konoba obitelji Bratanić postavlejna je u smjeru sjeveroistoj-jugozapad 12×6,5 m dijelom je ukopana u zemlju. Prozori u obliku položenog pravokutnika postavlejni su na sjeb+vernoj i sjeverozapadnoj starni, na uzdužnome zidu su dvokrilna vrata lučnog navoja kamenih klesanaca s vanjske dok je s unutrašnje strane izvedena od niza radijalno postavljenih kamenih segmenata. Pod je popločan kamenim pločama većih dimenzija, zidovi su kameni, grubo zamazni vapnenim mortom, na južnom zidu su tri ponare niše za odlaganje predmeta, sačuvana je drvena unutrašnja konstrukcija. Inventar konobe odražava namjenu tradicijske dalmatinske konobe. Sačuvanui su predmeti vezani za vinogradarstvo i vinarstvo koji su tisućljećima osnova gospodarstva Dalmacije, osobito otoka Hvara. Sačuvani predmeti svjedoče i o promjenama u načinu proizvodnje i pohrane vina, prema njima možemo pratiti razvoj vinarstva i podrumarstva: više različitih tipova turnjeva tijesaka za vino te bačve različitih dimenzija i materijala. Sačuvane su kamenice za ulje, različiti alati potrebni za rad u vinogradima i maslinicima, staklene i drvene posude za vino, prošek i rakiju,oprema za tegleće životinje. Većina predmeta još uvijek je u upotrebi. Mnoge tradicijske kuće u Dalmaciji promijenile su svoj izvorni izgled i namjenu, a osobito se gubi i mijenja izvorna namjena konobe. Konoba se u novije vrijeme veže za ugovstiteljske objekte koji poslužuju autohtonu hranu u ambijentu vinskoga podruma.Konoba obitelji Bratanić sačuvala je izvorni izgled i namjenu dok se kroz inventar čuva tradicijski način života i rada stanovnika Dalmacije, a ujedno je i prate mijene u tradicijskoj kulturi sela koja nije bila statična i nepromjenjiva.Konoba obitelji Bratanić povezuje materijalnu i nematerijalnu kluturnu baštinu Dalmacije (tradicijsko vinogradarstvo i vinarstvo vezani su za mediteransku prehranu koja je upisana na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine).

 

(izvod iz Obrazloženja Rješenja MK, Uprave za zaštitun kulturne baštine, od 10.07. 2014.

 

POVEZNICE NA KNJIGE

Poveznice na knjige:

konobanaslovnicahrPrica_Naslov_sm